Reciklaža elektronskog i električnog otpada

Kompanijske vesti

DOMAĆI RECIKLERI ELEKTRONSKOG I ELEKTRIČNOG OTPADA REŠENI DA SPREME SRBIJU ZA EU

25 Feb 2011

Tokom veoma konstruktivnog sastanka, na kojem je glavna tema bila dogovor oko minimalnih uslova za naplatu podsticajnih sredstava kako bi se pristupilo širenju kapaciteta reciklažne industrije i intenzivnijoj edukaciji javnog mnjenja o odlaganju EE otpada, sastanku Ministarstva za ekologiju i domaćih operatera električnog i elektronskog (EE) otpada prisustvovali su, uz ministra Olivera Dulića i državni sekretari Bojan Đurić i Nemanja Komazec, savetnik Aleksandar Krišanović, kao i Branislav Galešev, republički   inspektor za postupanje sa opasnim i ostalim otpadom. Stavove Fonda za zaštitu životne sredine zastupala je direktorka Željka Juračić, a srpske reciklažne operatere za EE otpad, predstavljalo je rukovodstvo srpske „četvorke“  iz  firmi: „Božić i sinovi – BiS Reciklažni centar“ „EKO Metal“, „S.E. Trade“ i „Jugoimpex  - E Reciklaža“.

Nakon što je 7. aprila prošle godine uvedena ekološka taksa za električne proizvode koji se plasiraju u Srbiji, a po evropskoj direktivi „zagađivač plaća“, u Fond za ekologiju su počela da se slivaju sredstva čiji je najveći deo namenjen investiranju u razvoj reciklažne industrije. Tako je pet srpskih reciklažnih firmi, od kojih su dve operateri za reciklažu EE otpada („Božić i sinovi - BiS Reciklažni centar“ i „S.E. Trejd“) dobili po 20 miliona dinara, sredstva koja će biti usmerena  upravo na razvijanje sakupljačke mreže. Na taj način građanstvu će naajzad biti omogućeno da svoj EE otpad odlaže na pravi način, u namenske kontejnere. Nadležno Ministarstvo je na ovaj način potvrdilo svoje obećanje da će pomagati rad srpske reciklažne industrije.

Ovakva strategija razvoja, pri tom, otvara i nove mogućnosti zapošljavanja. Plan je da se po svim gradovima otvore manje firme sa dvoje do četvoro zaposlenih koje će se baviti sakupljanjem EE otpada. Ove firme će EE otpad preuzimati besplatno, kako od fizičkih, tako i od pravnih lica, a potom će ga transportovati ovlašćenim operaterima koji će im za kilogram predatog EE otpada plaćati, zavisno od vrste i kvaliteta, od 10 do 20 dinara. Predstavnici  reciklažne industrije su uvereni da je ključ dugoročnog rešenja u partnerstvu javno-privatnih firmi. Na sastanku je naglašena spremnost države da pomogne ovu akciju, tako da se do kraja godine očekuje otvaranje više reciklažnih dvorišta po principu javno-privatnog partnerstva.

Još jedna od tema bila je uklanjanje istorijskog otpada koji se decenijama nagomilava, jer u Srbiji do pre koju godine reciklažna industrija gotovo da nije postojala.  Reciklažom ogromnih količina ovog otpada koji se nalazi po podrumima uglavnom državnih institucija, obezbedila bi se značajna količina materijala od kojeg bi se daljom preradom dobile sirovine potrebne domaćoj industriji.  Ujedno, svi delovi EE otpada za koje trenutno ne postoje prerađivački kapaciteti u Srbiji, bili bi izvezeni u najbliže reciklažne centre u Evropi, dok se i u Srbiji ne stvore uslovi za otvaranje takvih firmi.

Dobiti sredstva iz državnog fonda, u ovom  trenutku, značajan je korak, jednoglasni su srpski recikleri i veruju u obećanja Ministarstva za ekologiju, da će svojim radom, odlukama, uredbama i pravilnicima dokazati da su, zahvaljujući dobroj saradnji sa srpskom reciklažnom industrijom za EE otpad, na zajedničkom putu ka čistoj Evropi i njenoj integraciji.

JEDNA BAČENA BATERIJA – JEDAN ZATROVANI IZVOR

U zemljama Evropske unije je tokom prošle godine bačena 51 hiljada tona - punjača za mobilne telefone! Na žalost, problem EE otpada nije samo u brzini njegovog nastajanja, već pre svega u izrazitoj toksičnosti zbog prisustva štetnih materija. Istraživanja ukazuju da čak 40 odsto uskladištenog olova u zemlji potiče iz elektronskog otpada. Ponekim materijalima je potrebno 200 do 500 godina da bi se razgradili, a za sve to vreme zagađuju okruženje. Samo jedna baterija, bačena van namenskog kontejnera , dovoljna je da zatruje izvor pijaće vode. Ovome u prilog i podatak da je Javna zdravstvena služba SAD obelodanila da je za čak 22 vrste bolesti uzrok u neodgovarajuće uklanjanom otpadu.

Gradsko stanovništvo u Srbiji prosečno „proizvede“ jedan kilogram otpada po stanovniku za samo jedan dan, a tokom 2010. godine Srbija je „otežala“ za 30 hiljada tona otpada. Procena za 2014. godinu je – 35 hiljada tona! Ovi zastrašujući podaci ukazuju na nužnost urgentnog uspostavljanja standarda o odlaganju EE otpada i širenje kapaciteta za prikupljanje i reciklažu.  

Zdraviji život na ovoj planeti traži uključivanje svih struktura društva, od pojedinca i porodice do države i najznačajnijih institucija. Problematika ekologije, kada je u pitanju opasan i EE otpad, mora biti ispred ekonomskih interesa. Srećna okolnost je što se, zahvaljujući srpskim reciklerima, Srbija ekološki budi.

Facebook Twitter DZone It! Digg It! StumbleUpon Technorati Del.icio.us NewsVine Reddit Blinklist Add diigo bookmark